Kako pronaći granicu između dovoljno stresa da bismo obavljali sve potrebno i previše stresa koji nas iscrpljuje? Naše emocije, naše ponašanje i mogućnost fokusiranja bitno ovise o razini glukoze u našoj krvi.  Kad preskočimo doručak i jedemo kasnije, najednom se povećava razina šećera u krvi, aktivira se inzulin koji snizuje tu razinu šećera, a mi se osjećamo neproduktivnima i teško se koncentriramo.

 
Postoje dobar i loš stres. Prvi nam daje energiju i strast, a  drugi narušava naše zdravlje i izgled. 
Pozitivan stres je onaj koji pomaže da npr. napišemo najbolji izvještaj, serviramo as u tensikom meču ili produbimo svoje odnose. To je ona vrsta stresa koja nam omogućuje dodatnu fizičku i emotivnu snagu kada postoji prijetnja našoj sigurnosti ili sigurnosti onih koje volimo.
 
Negativan stres, s druge strane, je onaj koji nas kroz vrijeme dovodi do cijelog niza stanja poput pada imuniteta, gastrointestinalnih problema, alergija, nesanice, umora, depresije i gubitka kose. Danas je ovakva vrsta stresa poput epidemije.  Kako pronaći granicu između dovoljno stresa da bismo obavljali sve potrebno i previše stresa koji nas iscrpljuje?
 
Jedan od bitnih faktora u ovoj priči su naše prehrambene navike - od izuzetne važnosti je ono što putem hrane unosimo u svoje tijelo. Danas je uobičajeno preskakanje obroka, a onda prejedanje u jednom obroku. Bitno je osvijestiti da naše emocije, naše ponašanje i mogućnost fokusiranja ovise o razini glukoze u našoj krvi. Kako bismo imali visoki stupanj energije, a nisku razinu stresa potrebno je jesti kvalitetne namirnice, jesti lagano i jesti često.
 
Jesti doručak znači jesti u prvom satu nakon što smo se probudili. Kad preskočimo doručak i jedemo kasnije, najednom se povećava razina šećera u krvi, aktivira se inzulin koji snizuje tu razinu šećera, a mi se osjećamo neproduktivnima i teško se koncentriramo. Oko 4 sata poslijepodne imamo ogromnu potrebu za slatkim (zvuči poznato?) – to je znak da organizam gladuje od nejedenja tijekom dana. 
Jesti doručak je i jedna od najvažnijih točaka održavanja težine! Nakon doručka, preporuča se svaka 3-4 sata nešto pojesti što održava stabilnom razinu šećera u krvi. I, izbjegavate prejedanje, pogotovo kasno navečer. Koja je količina koju trebamo pojesti? Šaka svakog od nas je najbolji pokazatelj jer je krojena točno prema našoj veličini. Na ovaj način niste optrećeni kalorijama, ugljikohidratima, bjelančevinama i sl. Potrebno je samo odrediti koliko kojeg jela želite pojesti.
 
Nudim vam dva prijedloga zdravog doručka za koje doista nije potrebno mnogo vremena.
 
 
Brza kaša 
1 šalica sitnih zobenih pahuljica
3 šalice vode (ili sojinog mlijeka)
prstohvat soli
10 marelica (tamnih) ili nekog drugog suhog voća ili naribana jabuka
prženi sjeckani bademi
 
Namočite marelice u u vodi ili mlijeku da omekšaju (ili preko noći). 
Narežite marelice na sitne komadiće.  
U lonac stavite pahuljice, marelice, mlijeko i/ili vodu i zakuhajte. 
Dodajte prstohvat soli. 
Kuhajte na laganoj vatri poklopljeno, 5 minuta uz povremeno miješanje. 
Na kraju pospite prženim sjeckanima bademima.
 
 
Brza miso juha 
Planirajte da vam od večeri prije ostane kuhana tjestenina ili kuhana žitarica.
 
1 šalica ploškica bundeve
1 šalica trakica poriluka
120 g tofua
4 šalice temeljca od povrća ili vode
1 šalica tanko narezanog zelenog lisnatog povrća
2 žlice rižinog misa
2 jušne žlice sitno sjeckanog peršina
 
Zagrijte temeljac ili vodu, a kad zakuha dodajte bundevu i poriluk. Kuhajte 5 do 7 minuta, poklopljeno, na laganoj vatri. 
Dodajte tofu i kuhajte još 3 minute.
Razmutite miso u vodi i dodajte u juhu zajedno sa sitno nasjeckanim peršinom. Ostavite još minutu na laganoj vatri.
 
Miso juhu prelijte preko skuhane tjestenine ili žitarice.
 
Napisala: Jadranka Boban Pejić