Ritmom prehrane protiv stresa
Objavljeno: 8.4.2013.

 

Stres je jedna od najpopularnijih i najčešćih tema (poslovnih) ljudi. Je li baš potpuno izvan naše kontrole? Koliko mu sami doprinosimo? Možemo li i kako podići našu toleranciju stresa? I kakve uopće veze prehrana ima veze s tim? Zanimaju li vas odgovori na ova pitanja, nastavite s čitanjem - na njih odgovara Jadranka Boban Pejić.

 
Naše tijelo voli ritam
 
Sve u prirodi ima svoj ritam, nekad brži nekad sporiji. Tako i naše tijelo ima svoje potrebe - poput osnovih potreba za snom, tako ima i osnovnu potrebu za hranom i tekućinom. Ponekad se hvalimo kako možemo dugo izdržati bez hrane, "zaboraviti" da smo gladni ili jednostavno "imamo važnija posla". Često se prema autu ponašamo bolje nego prema vlastitom tijelu. Nikad nam neće pasti na pamet voziti auto bez goriva ili ulja, jer znamo posljedice, zar ne? 
 
Naše tijelo puno je sofisticiraniji "stroj" od auta. Naše stanice pamte različite traume i preskakanja obroka, zanemarivanje osnovnih fizioloških potreba i duboko u sebi pohranjuju stres. Važno je znati da smo se rodili s određenim kapacitetom esencijalne energije, koja nije obnovljiva. Ako se samo trošimo i ne obnavljamo naše svakodnevne vitalne funkcije, dolazi do vrlo opasnog trošenja esencijalne energije - to je ulazak u jednosmjernu ulicu. Ukoliko je naš organizam često gladan, smanjuje se tolerancija na vanjski stres, postajemo nervozni, iritabilni, javlja se nedostatak koncentracije, nemogućnost da se fokusiramo na bitne stvari. Stoga je neophodno i neprocjenjivo važno dati našem tijelu ritam redovitog hranjenja i hidratacije kako bismo od njega mogli očekivati maksimum. U suprotnom, zakazat će kad najmanje očekujemo. Stoga, podići toleranciju stresa znači početi doručkovati, pa barem samo kvalitetan napitak, i kroz dan ne preskakati druge obroke.
 
 
Ubojice ritma
 
Nije nikakva tajna da postoje namirnice koje stvaraju stres u našem organizmu i time smanjuju mogućnost podnošenja vanjskog stresa. Pokušajte ih se riješiti što prije:
 
  1. Rafinirani proizvodi – u elegantnom bjelilu riže, brašna, margarina i sličnih namirnica, kriju se glavni kradljivci minerala iz našeg tijela, pogotovo kalcija. Svakodnevno konzumiranje rafiniranih proizvoda slabi probavu, želudac, nepovoljno utječe na razinu šećera u krvi i ne donosi baš nikakve kvalitetne sastojke. Naša unutrašnjost slabi, a time i mogućnost da se nosimo s izazovima okoline.
  2. Masna hrana, veće količine namirnica životinjskog porijekla poput mesa, masnih sireva, lisnatog tijesta, prženog u ulju stvara kiselu reakciju u našoj krvi, a time i stres u organizmu pa smo tako podložni različitim virozama, prehladama i sl.
  3. Alkohol mijenja našu percepciju, smanjuje mogućnost koncentracije i fokusiranosti (pogotovo u pregovorima i planiranjima) te nepovolnjo utječe na krvnožilni sustav.
  4. Nikotin – pregrijava želudac, kontrahira žile i reproduktivni sustav te smanjuje kapacitet pluća koji je izuzetno važan za toleranciju stresa.
 
Hrana koja nas jača
 
  1. Na prvom su mjestu cjelovite žitarice poput smeđe riže, prosa, tjestenine od cjelovitog brašna isl. Cjelovite

      AFTERWORK RADIONICE KUHANJA

    Inspirativna druženja i večere s Jadrankom Boban Pejić

    Uhvati ritam i u samo 1,5 sat nauči kako skuhati sezonsku večeru s organskim i cjelovitim sastojcima. Više 

    žitarice bogat su izvor B kompleksa vitamina koji djeluje umirujuće na naš cnetralni živčani sustav. Vlakna koja sadrže, povoljno utječu na probavu. Složeni šećeri/ugljikohidrati iz žitarica postupno prolaze kroz proces probave te na taj način održavaju stabilnu razinu šećera u krvi. To nam omogućava izdržljivost na duge staze, dobru koncentraciju i fokusiranost te moć zapažanja i jasniji pregleda događaja.
  2. Različite vrste povrća, od korjenastog preko glavičastog do zelenog lisnatog opuštajuće djeluju na organizam i daju osjećaj uzemljenosti i lakoće u isto vrijeme.
  3. Funkcionalna hrana poput napitka od zobi (Oatly) i isklijali mladi ječam (Zelena magma), izvrsni su dodaci svakoj prehrani i najpopulranije namirnice za bolju toleranciju stresa.
  4. Kvalitetan zeleni čaj umjesto kave opustit će, a u isto vrijeme lagano stimulirati organizam pa je također odličan u ovom kontekstu.
  5. Voće, u malim količinama, opušta i osvježava organizam.
 
Mir u nama
 
Vanjski stres ne možemo riješiti no možemo ojačati organizam kako bi mir koji osjećamo u našoj unutrašnjosti nadvladao različite izazove izvana. Ne radi se niti o kakvom misterioznom miru već o miru koji je posljedica uspostavljenog ritma u organizmu, redovitih i kvalitetnih obroka, redovitog funkcioniranja probave te naravno kombinacije tjelesne aktivnosti i opuštanja. Mnogi pomisle da to automatski znači da trebamo manje raditi. Upravo suprotno: kada se kvalitetno brinete o sebi ostvarujete svoj puni potencijal a time i vaša radna sposobnost dolazi na jednu izuzetno kvalitetnu razinu, uz dobro raspoloženje i pozitivan stav!
 
 
Žene i stres
 
Kod žena, tolerancija na stres različita je od one u muškaraca. Različiti su nam i načini rješavanja nagomilanog stresa. Žene su sklonije i estremima vezanim za hranu. Prejedanje i izgladnjivanje, osim što iscrpljuju organizam, mogu dovesti do različitih poremećaja u hranjenju. Zato je preporučljivo da žena češće jede manje količine hrane (preporuča se jesti 5 x dnevno), kako bi se osigurala ravnoteža hormona u organizmu. Preskakanje obroka te jedenje nekvalitetnih rafiniranih namirnica predstavlja okidač za poremećaj hormonalne ravnoteže. Za ženu je posebno važno zeleno lisnato povrće (blitva, lišće korabe, kelj, kupus, brokula isl.) jer sadrži kvalitetne hranjive sastojke ali i opušta organizam. Žene trebaju nešto malo više tekućine poput kvalitetne vode i čajeva te posebno proizvode od soje poput tofua-sira od soje, sojinog mlijeka. Lanene sjemenke i laneno ulje jedan su od najboljih dodataka prehrani u borbi protiv stresa.
 
Napisala: Jadranka Boban Pejić
 

Trans - stres

Zaštitite se od stresa koji ugrožava vaše zdravlje i  riješite se nakupljenog stresa. Ojačajte i ostanite zdravi unatoč izloženosti negativnim utjecajima modernog življenja! Dođite na seminar Zlatka Pejića 14.4.2013. Više