Najgori proizvodi na svijetu

Mattelove igračke, Coca-Colina punjena voda i Kellogg’sove pahuljice proglašene su najgorim proizvodima na svijetu, a glavnu “nagradu” za najneodgovornije ponašanje dobila je farmaceutska kompanija Takeda Pharmaceuticals zbog reklame za tablete za spavanje u kojoj su glavnu ulogu imala djeca.

Rezultate je objavila jedina nezavisna međunarodna organizacija za zaštitu potrošača Consumers International, a nominacije su dali njihovi stručnjaci koji se bave kvalitetom proizvoda. Kriteriji prema kojima su proglašeni “pobjednici” uključivali su veličinu kompanije, njezine rezultate prodaje, položaj na tržištu i utjecaj koji imaju na potrošače, piše Merita Arslani za Jutarnji list.

Mattel je dobio nagradu za najgori proizvod u kategoriji igračaka, i to naravno zbog jedne od najvećih poslovnih afera ove godine, kada su zbog otrovnih sastojaka s tržišta morali povući 21 milijun svojih igračaka. Igračke su se povlačile s tržišta pet tjedana, a isprva su šefovi Mattela tvrdili da je za otrov u igračkama kriva njihova podružnica u Kini.

Čak su i njihovi kineski partneri neko vrijeme govorili da su isključivo oni odgovorni zbog pogreške u igračkama i zaista je neko vrijeme Kina bila na udaru zbog toga katastrofalnoga gafa, koji, srećom, nije imao veće posljedice.

No potkraj rujna u Mattelu su morali popustiti i priznati da su igračke s pogreškom ipak puštene iz njihovih američkih tvornica, premda do danas nisu preuzeli odgovornost za svih 21 milijun igračaka, nego samo za 11 milijuna, a za ostatak i dalje tvrde da su pogreška njihove kineske podružnice.

Osim toga, ne samo da Mattel nije htio priznati pogrešku, nego su u više navrata blokirali istragu američkoga Kongresa koji je nastojao utvrditi sigurnost Mattelovih proizvoda. Predsjednik Uprave Robert Eckert osobno je odbio pristup tvornici kongresnim istražiteljima te nije dopustio ključnim osobama u Mattelu da s njima razgovaraju.

“Ovo je klasičan slučaj izbjegavanja odgovornosti na globalnoj razini. Čija god da je krivnja u ovom slučaju, sigurnost potrošača bila je ugrožena i to bi trebalo biti najvažnije pitanje kojim bi se morali pozabaviti Mattelovi šefovi, a ne da upiru prstom u druge i na njih pokušavaju svaliti krivnju”, stoji u objašnjenju odluke Consumers Internationala.

Coca-Cola je često u svojoj povijesti bila na meti različitih kritika, a najviše njezin najpopularniji proizvod Coca-Cola.

No riječ je o jednoj od najuspješnijih i najprepoznatljivijih kompanija u svijetu, pa su se kritike koje je dobivala gotovo uvijek tumačile kao napad na simbol globalizacije. Međutim, Coca-Cola je uspjela napraviti nešto što joj je od Consumers Internationala donijelo titulu za najgore piće, odnosno njegovo oglašavanje.

Naime, 2004. Coca-Cola je na tržište izbacila flaširanu vodu Dasani, koju je bila prisiljena vrlo brzo povući s britanskog tržišta jer je sadržavala najobičniju vodu iz slavine. To je razlog zašto ta voda nikada nije dospjela na ostatak europskog tržišta, ali zanimljivo je da još bilježi dobru prodaju u Americi.

Ono što posebno iznenađuje je to što Coca-Cola ne poriče da je Dasani ništa drugo nego voda iz gradskog vodovoda, ali u svojoj reklami nijednom riječju ne spominju taj podatak. “Filtrirana za čisti okus i obogaćena posebnom mješavinom minerala” dio je slogana pod kojim se Dasani reklamira, ali nema spomena da je zapravo riječ o istoj vodi koja puno manje stoji kada se pusti iz slavine.

No Coca-Cola prodajom vode iz slavine ne radi ništa protuzakonito, ali je zato reklama za tu vodu potpuna obmana koja nema veze s istinom.

"Nesmetan pristup osnovnim stvarima kao što je voda osnovno je pravo svakog čovjeka. Pakiranjem vode u boce koju prodaju velike korporacije poput Coca-Cole napravile su multimilijunski posao, i to u vrijeme kada milijarda ljudi nema dovoljno vode za svaki dan. Stvaranje profita iskorištavanjem već sada nedovoljnih izvora vode krajnje je neprihvatljivo, neodgovorno i protiv prava svakog čovjeka bilo gdje u svijetu”, objasnili su u Consumers Internationalu razloge zbog kojih je Coca-Cola dobila tu nepopularnu nagradu.

Više od deset milijardi dolara dobit je kompanije Kellogg’s za prošlu godinu, koja godišnje samo na oglašavanje troši oko milijardu dolara. Ključ je njihova uspjeha korištenje najagresivnije marketinške metode koja je prije svega usmjerena prema djeci. Naime, za većinu svojih proizvoda, a osobito najpopularnije kao što su Coco Pops i Rice Bubbles, Kellogg’s se uvijek veže uz neki dječji hit, uglavnom

je riječ o filmu.

Tako su za reklamiranje tih dviju vrsta pahuljica iskoristili filmove “Ledeno doba” i “Shrek” uz koje su promovirali “zelene pahuljice” koje su reklamirali riječima da sadržavaju komadiće “ogra” (ogre, naziv za Shreka u filmu, op. a.).

No problem nije u njihovoj marketinškoj kampanji, nego u onome što reklamiraju. Kellogg’s je, naime, kompanija koja ima proizvode s izrazito visokim postotkom šećera, masti i soli, i to daleko više od onog preporučuju zdravstvene organizacije.

Primjerice, hrana koja sadržava 20 posto šećera smatra se proizvodom koji ima previsok postotak šećera, a najniži postotak šećera među Kellogg’sovim proizvodima imaju njihove obične pahuljice, i to nevjerojatnih 33 posto.

Nedavno je njihova reklama za zašećereni corn-flakes skinuta s televizije jer se u reklami tvrdilo da će djeca dobiti zdrave tjelesne atribute ako budu jela njihov corn-flakes, no pokazalo se da sadržava 40 posto šećera. U Consumers Internationalu kažu da dosta energije ulažu u sprječavanje reklamiranja dječje junk hrane, a najviše u tome, tvrde, prednjači upravo Kellogg’s.

I na kraju, aposultni je pobjednik japanski farmaceutski div Takeda koji je početkom prošle školske godine svoje tablete za spavanje Rozerem reklamirao u spotovima koji su prikazivali djecu koja idu u školu s porukom roditeljima: Rozerem vas podsjeća da je vrijeme škole. Pitajte svoga liječnika je li Rozerem prava stvar za vas.

Osim što je reklamom sugerirano roditeljima da potraže pilule za spavanje kako bi njihova djeca lakše podnijela stres početka škole, reklama uopće nije sadržavala koje su nuspojave njihova konzumiranja. Američkoj vladi trebalo je šest mjeseci da upozori Takedu na reklamu, a unatoč tome što je riječ o kompaniji čija je prošlogodišnja zarada bila deset milijardi dolara, nisu dobili nikakvu novčanu kaznu, piše Jutarnji list.

Foto: Istock