A kako perete svoj dom?
Objavljeno: 24.3.2008.

A kako perete svoj dom?

 

Redovno čišćenje doma treba biti i prilika za malu inventuru onoga što koristimo kako bismo ga održali čistim. Mnoga kućanstva, naime, sadrže ogromne količine toksičnih tvari koje su veoma rizične i za naše zdravlje i za naš planet.

 

Jeste li znali da su toksične kemikalije koje se nalaze u kućanstvu tri puta češći uzrok degenerativnih oboljenja nego zagađenje zraka? Jeste li znali da se godišnje dogodi više od 7 milijuna trovanja kemikalijama nesretnim slučajem, a više od 75% žrtava su djeca? Jeste li znali da kućanice imaju 54% više šanse oboljeti od raka nego žene koje rade izvan kuće. 15-godišnja studija, provedena u SAD, zaključila je da je uzrok tomu dugotrajna izloženost toksičnim kemikalijama iz uobičajenih sredstava za čišćenje.

 

Nećemo ulaziti u detaljno nabrajanje štetnih kemikalija, ostavljamo vama da to istražite, no recimo da trebate biti na oprezu ako na deklaraciji uočite: klorini (chlorine, sodium hypochlorine, hypoclorite), petrolej (petroleum), amonijak (ammonia), fenol (phenol), cresol, nitrobenzen, formaldehid. Ovo su najčešći spojevi koje ćete naći uglavnom u izbjeljivačima, sredstvima za poliranje metala i drveta, tekućinama za pranje stakla, sredstvima za dezinfekciju itd. Uglavnom izazivaju iritaciju pluća, kože i očiju, zatim oštećenja bubrega i jetre te živčanog sustava. Nadalje, javljaju se još i nesvjestica, vrtoglavica, i vrlo često karcinom... I tu još nije kraj!

 

Toksične tvari ne utječu samo na nas, već štete svakom živom biću na Zemlji, kao i ekosustavu u cjelini. Tijekom proizvodnje, toksini se raspršuju i odlažu u okoliš te zagađuju zrak i vodu, a veliki je problem i toksični otpad, pomor riba i drugih životinja i biljaka.

 

Alternative postoje!

 

  • Nemojte biti žrtva statistike! Kemikalije su doista opasne! Uništavaju naš imunološki sistem, uzrokuju karcinom, povezuju se s astmom i plućnim bolestima, onečišćuju zrak i naš planet.
  • Sve što je na policama dućana nije nužno dobro i sigurno!
  • Pažnja! Nekim toksičnim proizvodima samo su dodana eterična ulja – ne koristite ih.
  • Umjesto da trošite novac na toksične proizvode (za koje nas nebrojene reklame uvjeravaju da su idealni za nas i naš dom), kupujte one koje ne sadrže štetne kemikalije ili napravite sami svoje proizvode za čišćenje. Uštedjet ćete novac, osjećat ćete se bolje, živjeti kvalitetnije i duže a učinit ćete nešto dobro za Zemlju.
  • Kupujte samo ono što vam treba!
  • Istražujte: na primjer, otiđite na stranicu www.google.com i upišite u tražilicu toxic chemicals+houshold products – možda će vas iznenaditi što ćete sve pronaći!
  • Ocat, soda bikarbona, sol, limun i eterična ulja mogu učiniti čuda!
  • Osobna ekologija preduvjet je održivosti, a mi svojim svjesnim izborom možemo upravljati trendovima svjetskih tržišta.

 

Makroplan

 

  • Posljednjih desetljeća utjecaj sintetičkih kemikalija prepoznaje se kao sve veći problem, ponajviše zbog nesposobnosti da se pravodobno predvide i razumiju utjecaji koje one imaju na prirodu i čovjekovo zdravlje - direktne posljedice često nisu odmah vidljive (sjetite se priče o ozonu od prije 30 godina). Unatoč tome, OECD predviđa porast potražnje za kemikalijama, posebno u zemljama u razvoju.

 

  • Procjenjuje se da se u EU proizvedu i šalju na tržište deseci tisuća sintetički proizvedenih kemikalija, bez procjene štetnosti, što je veoma zabrinjavajuće ako znamo da se 70% do sada testiranih sintetičkih kemikalija pokazalo opasnima. U svakom slučaju, i one testirane i one netestirane su na tržištu i svuda oko nas.

 

  • Potpisane su mnoge konvencije i napravljeni određeni napori da se stvari riješe. No, činjenica je da se neprestano pokušava „upravljati rizicima“, odnosno svesti rizike na prihvatljivi nivo, umjesto da se rizične supstance prestanu koristiti. Najbolje od svega je što alternative već postoje!!

I? Ne zaboravimo, oko svjetske kemijske industrije vrti se 1,7 trilijuna   $ godišnje.

 

  • Dobra vijest je da na osobnoj razini možemo već sad djelovati. Započnimo novi ekološki trend – već danas!

Napisala: Sanja Bosančić