Kiselo i lužnato u našem tijelu

Seminar Umijeće jedenja uvijek izaziva veliku pažnju polaznika, pogotovo onaj dio u kojem se govori o kiseloj i lužnatoj kvaliteti hrane te njenom utjecaju na organizam! Razgovarali smo s autorom i voditeljem seminara, Zlatkom Pejićem, o istoj temi s namjerom da odgovorimo na vaša brojna pitanja.

Možete li nam ukratko objasniti što je to Ph? Što doslovno znači taj termin?

Zlatko: Termin Ph dolazi od potential of hydrogen i koristi se kao akronim za mjerenje zastupljenosti kiselih ili lužnatih supstanci u bilo kojoj tvari, Uobičajeno je da se Ph skala mjeri od 0 do 14 jedinica. Naprimjer, sadržaj baterije je 1,0 tj. izrazito kiseo, dok je aminijak 11,0; dakle lužnat! Ljudsko tijelo je oko 7,4, što znači da je blago lužnato. Kada se naš organizam suoči s navedenim supstancama, ekstremno kiselim ili ekstremno lužnatim, naš život je u opasnosti! Hrana i tekućina u svojoj vrijednosti variraju između lužnate i kisele kvalitete te tako utječu na stanje u našem tijelu. Današnja je prehrana ispunjena namirnicama koje stvaraju kiselu reakciju u tijelu kao npr: meso, šećer, bijelo brašno, škrobne namirnice te masna hrana, konzervansi aditivi itd. Osim prehrane, na naš Ph balans može utjecati i stres. Vjeruje se da stanje brige duže od 25 minuta može naše tjelesne supstance dovesti u kiselo stanje.

Kakav je odnos kiselina i lužina u našem tijelu?

Zlatko: Krv, pljuvačka i moždana tekućina su lužnati ili bolje reći, najdulje opstaju takvi, dok se stolica, urin, izlučevine gušterače, žuči i jetre mogu dinamično mijenjati od lužnatog do kiselog stanja. No cilj je da one također imaju blago lužnatu kvalitetu. Na to možemo utjecati svojom prehranom, načinom življenja i disanjem. Stanje kiselosti želuca je trajno i ono mora biti takvo.

Postoji shvaćanje da je naše tijelo konstituciono lužnato, a po funkciji kiselo – 75 trilijuna tjelesnih stanica je blago kiselo, te moraju živjeti i biti njegovane tjelesnim tekućinama lužnate kvalitete.

Ako nije tako, kakva može biti reakcija tijela?

Zlatko: Dakle, ako Ph tijela, a pogotovo krvi, nije oko 7,4, tada mogu nastati oštećenja vitalnih organa i zdravlje je ugroženo! Da bi se održala lužnatost krvi, tijelo putem svojih homeostatskih protokola poduzima sve da bi nas zaštitilo. U nekim slučajevima će izvući kalcij (koji je lužnat) iz naših kostiju ili zubiju i time izbalansirati izrazito kiselo stanje. Naravno, ako to čini učestalo, dovest će nas do deficita i drugih problema.

Najpametnije je da se sami pozabavimo svojim prehrambenim navikama i ne dovodimo tijelo do acidoze (dominantna kisela reakcija), što je češći poremećaj negoli alkaloza (dominantna lužnata reakcija). Ako poremećaj već postoji, tada možemo poduzeti prehrambene prilagodbe putem izbora namirnica, načina pripreme i načina konzumiranja hrane.

Kako možemo prepoznati stanje kiselosti organizma?

Zlatko: Postoji niz tjelesnih reakcija koje često dijagnosticiraju kao bolesti, npr. artritis, reumatska stanja, infekcije mjehura, aktivna kandida, pojava parazita, herpes, dijareja, alergije, migrene, promjene na koži, želučane tegobe itd.

No, ovdje bih izdvojio jedno stanje preko kojeg olako prelazimo, a to je stanje kroničnog umora!

Takovo stanje evidentno je rezultat poremećaja ravnoteže kiselina i lužina, bez obzira na izvorni uzrok kao što je stres, pogrešna prehrana ili pak kontaminacija toksičnim tvarima.

Kako se u makrobiotici gleda na taj problem?

Zlatko: Makrobiotika mu pristupa cjelovito i složeno te ću ovdje dati samo kratko pojašnjenje.

Već je japanski znanstvenik Segen Ishizuka, jedan od utemeljitelja moderne makrobiotike, taj problem dotakao na početku dvadesetog stoljeća. No i danas se u makrobiotičkoj prehrani ovaj pristup, uz brojne druge parametre, primjenjuje pri određivanju individualnih programa prehrane.

Danas postoje mnoge tabele namirnica kiselih i lužnatih osobina, što može biti korisna pomoć pri izboru namirnica. Trebamo ipak imati na umu da je to samo statična projekcija koja se ne mora realizirati u stvarnom živom organizmu. Problemi u praksi nastaju kada mnoge namirnice, od žitarica pa sve do voća, ne proizvedu željenu Ph kvalitetu zbog loše probave, uključujući i lošu kvalitetu izlučevina pljuvačnih žlijezda. Zato se u makrobiotici određuju konstitucioni i kondicioni faktori svake osobe koji ukazuju na potencijal transformacijskih protokola (respiratorna aktivnost, vitalni faktori i sl.).

Također, u makrobiotici se sugerira kvaliteta unutar lužnatih i kiselih namirnica na osnovu yin i yang osobina pa evo nekih primjera: