Cjelovite žitarice vrlo su važan dio naše svakodnevne prehrane, o tome nema sumnje. No, kod svih skupina namirnica, pa tako i kod ove, vrlo je bitna raznolikost. Često preveliku važnost dajemo riži, a zanemarujemo obilje drugih žitarica koje se danas nude na tržištu. Jedna od njih je i quinoa. Stoga evo nekoliko zanimljivih podataka o ovoj neobičnoj biljci, koji će vas, nadamo se, ponukati da je uvedete i u svoju prehranu!
Podrijetlo quinoe
Quinoa (čitaj keen-wa, ili uobičajenije ali neispravno kvin-o-a) je jedna od najstarijih žitarica na svijetu, koju je još prije 5-8000 godina narod Inka uzgajao na proplancima Južne Amerike.
Legende kažu kako je kralj tog drevnog naroda svake godine posijao prvo sjeme quinoe, budući da je upravo ta žitarica bila osnovna namirnica kojom se njegov narod prehranjivao. Nazivali su je Majka Žitarica.
U to davno vrijeme nije bilo potrebno znanstveno je analizirati kako bi se utvrdila njena vrijednost. Inkama je bilo sasvim jasno koliko je quinoa vrijedna, budući da su i sami bili dokaz njenog povoljnog utjecaja na zdravlje tokom više generacija.
No, iskrcavši se na tlo Novog Svijeta, španjolski su osvajači, zbog svoje nepovjerljivosti prema domorocima, svetu hranu Inka odbili prihvatiti kao vrijednu namirnicu te su u Europu sa sobom ponijeli kukuruz i krumpir. Quinoa je tek u posljednje vrijeme u kulinarstvu zauzela mjesto koje zaslužuje.
Okus
Neki quinou opisuju kao kavijar među žitaricama, neki kažu da ih okus podsjeća na mješavinu sezama i prosa. Okus i izgled quinoe zahtijevaju malo privikavanja, no jednom kada je zavolite postati će neizostavan dio vašeg tjednog menija. Zbog neobičnog izgleda koji podsjeća na male leteće tanjure, zanimljiv je dodatak salatama, juhama, pa čak i desertima.
Quinoa ima više proteina od nekih žitarica (13.1g/100g u odnosu na 10.6g/100g kod ječma, 11g/100g kod prosa), a u količini amino-kiselina može se mjeriti sa sojom. Sadrži također i visoku razinu kalcija, željeza, vlakana (5.9g/100g), B-vitamina, E-vitamina i fosfora. Nema glutena.
Zrno quinoe je prirodno presvučeno tankim slojem saponina koji ga štiti od jakog vjetra, žarkog sunca, hladnih noći i ostalih teških uvjeta u kojima raste. Saponin se uklanja prije pakiranja ali ga neznatna količina ostane, stoga je quinou prije kuhanja potrebno isprati kako se ne bi pokvario okus jela. No imajte na umu da će unatoč tomu quinoa zadržati svoju specifičnu blagu gorčinu zbog koje ju mnogi i vole!
Priprema
Quinoa je odlična sama ali i u kombinaciji sa drugim žitaricama, pogotovo s rižom, prosom, amaranthom ili kukuruznom krupicom. Od jedne šalice suhe quinoe dobiti ćete tri šalice kuhane, a kuha se otprilike 25-30 minuta u omjeru 1 šalica quinoe : 2-2,5 šalice vode.
Iskoristite dobrobiti ove skromne i nepravedno zapostavljene namirnice, istražujte i eksperimentirajte sa novim načinima pripreme, rezultati zasigurno neće izostati!
Uzgoj
U posljednjih dvadesetak godina uzgoj quinoe je porastao zahvaljujući uzgajivačima iz Perua i Bolivije koji su nanovo otkrili ovu zaboravljenu žitaricu i njeno važno mjesto u njihovom kulturnom nasljeđu. No i uzgajivači diljem Amerike su «prisvojili» quinou zbog njene hranjivosti te se ona danas uzgaja diljem SAD-a, na kanadskim prerijama, čak i u Egiptu. Zapanjujuće je to što je sav uzgoj ove žitarice organski.
Quinou je relativno lako uzgajati, odlično raste u planinskim predjelima, područjima sa siromašnijom zemljom i u vrlo suhim klimama. Može se uzgajati i u vlastitom vrtu uz vrlo malo truda !
Napisala: Dunja Gulin