Zdravlje i ljepota žene - koliko znamo o obnavljanju svog zdravlja

22. siječnja 2004. godine, oko sto ljudi je u Makronova centru slušalo zanimljivo i aktualno predavanje Jadranke Boban Pejić na temu Zdravlje i ljepota žene – Koliko znamo o obnavljanju vlastitog zdravlja. Članke o predavanju objavio je niz medija, a mi vam donosimo najzanimljivije dijelove.

Nametnuti standardi ljepote

Današnji standardi ljepote su žešći nego ikad - ako se ne uklapamo u kalup, s nama nije nešto u redu. Pokušavajući prilagoditi se standardima, često brigu o sebi poistovjećujemo s održavanjem vanjske ljepote nerijetko ugrožavajući vlastito zdravlje. Vrlo često ignoriramo brigu o sebi ili se brinemo tek kad nešto s našim tijelom nije u redu – tada, poput pokvarenog automobila, odlazimo na «popravke», uređujemo, zatežemo, oduzimamo ili dodajemo. Mnoge od nas traže savjet od muškaraca, misleći da oni bolje razumiju kako funkcionira naše žensko tijelo, negirajući jedinstvenu žensku mudrost. Pouzdajemo se u raznorazne preparate i proizvode, konzumiramo aditive u prehrani misleći da nisu štetni za naše zdravlje – da jesu ne bi bili na policama naših dućana.

Tako neprestano brigu i odgovornost za svoje zdravlje smještamo negdje izvan nas i nismo svjesne što zaista znači brinuti o sebi. Prvi korak je napraviti zaokret zauzeti aktivan stav prema sebi.

Aktivan pozitivan stav prema sebi

Mlade žene se danas sve češće susreću s anoreksijom, bulimijom i sl., ali ovi poremećaji nisu središte problema, oni su posljedica - uzroci počinju puno prije manifestacije poremećaja.  Promotrimo, primjerice, kako se odnosimo prema starijim ženama i kojim ih se izrazima naziva u našoj kulturi – ovaj odnos negira respekt prema iskustvu i mudrosti koja dolazi s godinama. Imperativ za žene je izgledati mlađe, a poznato je da muškarci «dobivaju na vrijednosti» s godinama. Osim što je potrebno izgledati što mlađe, poželjno je izgledati u skladu s društveno postavljenim standardom ljepote: mlada, vitka, visoka, porculanskog tena... – kao retuširane fotografije s naslovnica magazina. Takav strašan pritisak koji se očituje u različitim segmentima veoma utječe na stvaranje slike o vlastitom tijelu. Ako zatvorimo oči i probamo prizvati sliku koju imamo o svom tijelu, žene se  uglavnom zadržavaju na određenim problemima: «Imam veliki nos», no pitanje je u odnosu na koga. Kako kad smo svi različiti? U odnosu na koga imamo tu sliku o sebi koju imamo? U odnosu na standarde koje nam postavljaju izvana. Poznato je da milijuni djevojčica odrastaju u uvjerenju da je lutka Barbie ideal ljepote dok je ona zapravo karikatura ženske ljepote te bi u stvarnosti, zbog svojih proporcija, hodala četveronoške (visoka, premala stopala, uzak struk).

Svi znamo da stres negativno utječe na naše zdravlje i znamo prepoznati čimbenike koji ga uvjetuju, ali nismo svjesni da je najstresnija za žensko zdravlje upravo slika o samoj sebi. Mi svaki dan živimo s tom slikom, što smo nesigurnije, što manje volimo tu sliku to je ona veći teret, veći stres. Upravo ta slika utječe na to što kupujemo, koje namirnice konzumiramo, na kojim smo dijetama, zašto poduzimamo estetske zahvate... Prilagođavanje standardima zahtijeva usklađivanje prema van (želim izgledati kao...), a ne prema unutra, ono zahtijeva  mijenjanje suštine onoga tko i što jesmo, a to je nemoguće.

Nužno je, dakle, napraviti taj zaokret: uskladiti se i zauzeti aktivan stav prema sebi, biti aktivna prema unutra. Pitanje koje moramo postaviti jest gdje i kako su nastali problemi i kako mi moramo početi taj put brige o sebi. Medicina nam može pomoći pri hitnim intervencijama, no ona nam ne pomaže da održimo svoje zdravlje. Ono što će nam pomoći i o čemu ovisi naše  zdravlje je ono što svakodnevno radimo.

U kojim segmentima života možemo napraviti izbore koji će voditi ka zdravlju i pozitivnoj slici o sebi? Kako dišemo je naš izbor, što jedemo, što pijemo je naš izbor, što radimo sa svojim tijelom je naša osobna stvar. S druge strane, komunikacija, nasilje, ljudi oko nas nisu samo pod našim utjecajem. Utjecajem na ono što svaki dan radimo stječemo ljubav prema sebi, sigurnost. Ako počnemo voljeti sebe onakve kakve jesmo velika je mogućnost da nas i okolina tako doživljava, ili ćemo joj barem dati puno manje prostora da manipulira i utječe na nas.

Prehrana i zdravlje

Briga o sebi mora polaziti od našeg zdravlja i naših potreba. Prehrana je vrlo važna, ali to nikako ne podrazumijeva dijete. Mučenje dijetama i preparatima nije put zdravlja. Višak kilograma predstavlja težnju da se tijelo zaštiti, potrebu za osjećajem zaštićenosti. Dijeta je lovljenje standarda, gdje je cilj postići standardnu vitkost. Umjesto toga, trebamo govoriti o individualnoj vitkosti– da se osjećamo dobro, da imamo energije – što je pitanje brige o sebi,  zaokret prema unutra, a ne lovljenje vanjskih standarda. Kad jačamo samopouzdanje, ljubav prema sebi, ne treba nam zaštita jer se dobro osjećamo, postižemo ravnotežu sa samom sobom, odnosno individualnu vitkost.

Izgled mora biti posljedica, ne uzrok. Kad smo dobro, kad smo zdrave, mi zračimo ljepotom.

Kada govorimo o hrani, bitno je reći da višak kilograma često ne uzrokuje količina nego kvaliteta namirnica, način i vrijeme jedenja.

Danas na policama trgovina imamo namirnice vrlo diskutabilne kvalitete: rafinirani proizvodi, masnoće, bijeli šećer, koji predstavljaju najveće probleme pri stvaranju zdravlja. Ne donose nam ništa osim nepotrebnih viškova i usput kradu organizmu potrebne tvari, najčešće kalcij.

Menstrualni ciklusi – prilike za promjenu

Svaka faza života zahtijeva posebnu brigu o sebi, svaka životna dob donosi nove izazove. Moramo inzistirati na vremenu za sebe kako bismo se mogle obnoviti i očuvati svoje zdravlje. Menstrualni ciklus se u medijima prikazuje kao nešto što žene imaju, ali se treba ponašati kao da se ništa ne događa, ne smijemo dopustiti da se to vidi. Menstrualni ciklus je idealan pokazatelj promjena, kao i mijena godišnjih doba tijekom kojih pratimo rast energije, raspršivanje, kondenzaciju (skupljanje plodova), mirovanje i prikupljanje snage.  Mudrost menstrualnog ciklusa nas uči da promatramo i shvatimo da plovimo u ciklusu, skupljamo iskustva i uvijek izađemo mudrije. To je vrijeme da si postavljamo pitanja: Zašto smo nervozne u PMSu, što nas ljuti?

Autorica knjiga Žensko tijelo - ženska mudrost i Mudrost menopauze, Christianne Northrup, tako kaže da svaka žena ima oko 520 prilika za promjenu, a finalna je menopauza. Mudrost našeg tijela dolazi u ciklusima, nije ravna crta. Menstruacija nije nešto čega se treba stidjeti, to je ono što nas čini ženama. To je prilika da se pozabavimo sa samima sobom.

Napisala: Jadranka Boban Pejić