A kako perete sebe?
Objavljeno: 24.3.2008..

A kako perete sebe?

 

Ako nam je, u potrazi za što zdravijim načinom prehrane, provjeravanje etiketa na namirnicama već postalo svakodnevna rutina, moramo se zapitati što je s proizvodima za održavanje osobne higijene.

 

Ne zaboravimo da je koža naš najveći organ, da preko nje izlučujemo mnoge tvari, ali ih isto tako i upijamo. Mnogi kozmetički  proizvodi sadrže vrlo štetne kemikalije koje mogu prouzročiti velike probleme i nama i našem okolišu. Prije nego se istuširamo i skinemo sa sebe prašinu asfalta, napravimo inventuru u kupaonici i pogledajmo koji su sve sastojci prisutni u našim šamponima, kupkama itd. Što to naša koža udiše?

 

Magični trio

 

Trebalo bi nam zaista mnogo prostora da nabrojimo sve štetne kemikalije koje se redovno koriste u kozmetici, ovo su tri najčešće:

 

Natrij lauril sulfat (na deklaraciji će često pisati: sodium laureth sulfate) najčešći je detergent kojeg možemo naći u šamponima za kosu, kupkama, gelovima za tuširanje, zubnim pastama i drugdje. Isti taj detergent koristi se u sredstvima za pranje podova u garažama i za odmašćivanje motora. Dokazano je da se ovaj detergent iznimno brzo upija i taloži u organizmu, te utječe na deformacije očnog tkiva i sljepoću u djece. Također prodire i nakuplja se u tkivu srca, jetre, pluća i mozga. Povezuje se s iritacijama kože i gubitkom kose.

Zašto je ovaj sastojak u našim šamponima???

 

Propilen glikol (propylene glycol) se u industriji koristi kao antifriz i tekućina za kočnice, ali je isto tako vrlo prisutan i u regeneratorima za kosu, losionima za tijelo, kremama i zubnim pastama. U kozmetici se koristi kao sredstvo za vlaženje kože, a uzrokuje iritaciju kože, iritaciju očnog tkiva, oštećenje bubrega i jetre, mučninu i glavobolje.

 

Ftalati su naftni derivati koje ćete naći u četkicama za zube, auto dijelovima, insekticidima, analgeticima, zubnim pastama, lakovima za nokte, lakovima za kosu, parfemima... Zbog svoje toksičnosti, ftalati su zabranjeni u dječjim igračkama, u SAD su postavljene granice emisija tih supstanci u zrak ili vode, ali je još uvijek u redu da njima peremo zube. Povezuju se s poremećajima rada endokrinog sustava i potencijalno su kancerogeni. Dokazano mogu utjecati na deformacije fetusa, prouzročiti pobačaj te smanjiti koncentraciju sjemena u muškaraca. (genetski materijal)

 

 

A kako sve to utječe na naš okoliš?

 

 Ne zaboravite naš moto: Osobno zdravlje preduvjet je zdravlja planeta i obratno!

 

Sve štetne kemikalije raznim putevima dospijevaju u naš okoliš i talože se u tlu, vodama, biljkama, životinjama... (svakako pročitajte izvrstan članak o dioksinu iz Glasila 22, a uskoro će biti objavljen i na ovim stranicama).

 

Sve je više prisutan problem skladištenja kemikalija i toksičnog otpada, posebno u zemljama izvan EU.

 

Ambalaža preparata, koji mi potrošimo za mjesec dana, ostaje u prirodi vječno!

 

Što opasne kemikalije rade u našoj kozmetici (a i drugdje)?

Komercijalni proizvodi koji sadrže štetne kemikalije su jeftini i daju iluziju djelotvornosti.

 

Nadalje, kemijska je industrija jedna od najprofitabilnijih i ima vrlo utjecajan lobi. Primjerice, prošle jeseni se u Europskoj komisiji vodila žustra rasprava o učinkovitijoj kontroli tisuća netestiranih kemikalija koje se talože u našim tijelima. Predstavnici kemijske industrije i čelnici nekih europskih država lobirali su protiv eventualnih restrikcija tvrdeći, na osnovu hladnih i parcijalnih kalkulacija, kako europska kemijska industrija neće biti dovoljno konkurentna, s obzirom na američku.

 

Cost-benefit analize pokazuju da bi se smanjeni troškovi saniranja zdravstvenih posljedica, koje snose porezni obveznici, višestruko isplatili. Cost – benefit analize pokazuju da bi se smanjeni troškovi saniranja zdravstvenih posljedica upotrebe štetnih kemikalija, koje sada snose porezni obveznici, višestruko isplatili. Osim toga, kakvu budućnost Europa ima bez zdravih građana?!

 

Što možemo učiniti?

  • Više propitivati, a manje vjerovati – to što je nešto na polici dućana ili na TV-u u udarnom terminu ne znači da je dobro! (Sjetimo se da je prije nekoliko godina cigarete bilo dozvoljeno reklamirati i pod sloganom "S cigaretom nikad nisi sam", iako je i tada postojalo bezbroj istraživanja koja su pušenje povezivala s malignim oboljenjima)
  • čitati deklaracije
  •  birati reciklirana, staklena ili pakiranja sa što manje ambalaže
  •  pitati prodavače i proizvođače o sastojcima u proizvodima
  • educirajte se, istražujte – alternative postoje!
  • Prirodne proizvode ne treba testirati na životinjama – koristite kozmetiku bez okrutnosti!

 

OPREZ! Prirodno i "prirodno"

  • Postoji razlika između potpuno prirodnih proizvoda i proizvoda na prirodnoj bazi – ovim zadnjima se dodaju kemikalije – pročitajte deklaraciju!
  • Nemojte se pouzdavati isključivo u onu: ako ne znaš što je dobro – kupi skupo. Mnogi skupi kozmetički preparati sadrže opasne kemikalije, a ono što plaćate je marketing, ambalaža, logo, marketing...
  • Svaki proizvod mora imati jasno vidljivu deklaraciju ispisanu na hrvatskom jeziku!
  • Ne navode se sve štetne kemikalije u deklaraciji (npr. ftalati vrlo rijetko).

Tekst napisala: Sanja Bosančić (objavljen u Makronova glasilu, br. 26)


www.makronova.com

22.1.2007.

 |  Ispis stranice


Tagovi:    
14.3.2019.. Nikad lakši detoks