Perilica posuđa štedi sate i sate pranja i sušenja, a da ne spominjemo da čuva kožu na rukama. No, je li ona ekološki svjestan izbor ili pak predstavlja luksuz? Možda ćete se iznenaditi...

Istraživače Sveučilišta u Bonnu zanimalo je ima li veći utjecaj na okoliš ručno pranje posuđa ili pranje u perilici.

Proveli su istraživanje u kojem su usporedili potrošnju resursa pri oba načina pranja, a u eksperimentu je sudjelovalo 113 ljudi iz sedam europskih zemalja. Usporedili su količinu vode, energije i deterdženta koju koriste te stupanj čistoće opranog posuđa.

Ispitanici su pri ručnom pranju koristili najrazličitije metode: od pranja pod konstantnim mlazom tople vode, preko onih koji za svaki komad posuđa u spužvicu dodaju novu količinu deterdženta, do onih koji su sve posuđe prali u 4 koraka: namakanje, prvo pranje u čistoj vodi, drugo pranje s deterdžentom te ispiranje u čistoj vodi.

Precizni su znanstvenici zaključili: Europljani nemaju jedinstveni stil pranja posuđa, a vezu nisu našli niti između dobi ili spola testiranih perača i njihovog načina pranja. Ipak, uspjeli su ih podijeliti u tri osnovne kategorije:

Perfekcionisti
Superperači žele oprati posuđe što je bolje moguće, bez obzira koliko vode, energije ili deterdženta potroše. Ipak, posuđe ne operu uvijek dobro.

Štedljivci
Ekonomični perači nastoje potrošiti što manje vode, energije ili deterdženta. To ne znači da su uvijek maksimalno ekonomični jer, primjerice, peru suđe u hladnoj vodi (štede energiju), ali koriste veliku količinu deterdženta.

Šlampavci
'Baš me briga' perači prava su noćna mora za svako domaćinstvo. Njih nije briga za resurse, a nije im stalo niti da dobro obave posao. Tipično je za njih da ostave vodu da teče cijelo vrijeme, pa čak i dok brišu posuđe! Često su neorganizirani i površni u pranju.

Koliko vode?
Da bi oprali set posuđa za 12 osoba (ukupno 140 predmeta), ispitanici bi u prosjeku potrošili 103 litre vode, iako je bilo onih koji su potrošili 30 litara, ali i onih kojima je proteklo i preko 200 litara vode.

Jedan je perač ipak nadmašio sve ostale potrošivši čak 447 litara vode!

Koliko energije za zagrijavanje vode?
Što se energije tiče, u prosjeku je potrošeno oko 2,5 kWh energije za zagrijavanje vode. I ovdje su tri grupe potrošača: prva gdje su oni koji su trošili od 1 do 2 kWh energije, druga s oko 3 kWh i treća u kojoj su oni koji su trošili više od 5 kWh energije. Ekstrem u potrošnji bio je 16,5 kWh.

Za usporedbu, ekonomična perilica posuđa koristi oko 15 litara vode i između jednog i dva kWh energije.

Za pranje i brisanje posuđa ispitanicima je trebalo između 45 i 165 minuta. Ipak, najviše njih je zadatak uspjelo obaviti za oko 80 minuta. Pod pretpostavkom da se ova količina posuđa dnevno opere u prosječnom kućanstvu, za ovaj kućanski posao moramo odvojiti oko 500 sati godišnje.

Kako nije dokazana povezanost između utroška energije, vode i vremena u odnosu na kvalitetu pranja posuđa, daljnji cilj istraživača jest pronaći superekonomičnog perača u kategoriji ručnog pranja posuđa.

Napisala: Sanja Bosančić