MAKRO-SAVJETI ZLATKA PEJIĆA 

Zlatko Pejić, makrobiotički je savjetnik i učitelj s više od trideset godina aktivnog iskustva u podučavanju i savjetovanju ljudi kako da unaprijede kvalitetu vlastitog života i zdravlja. Na dnevnoj razini odgovara na mnoga pitanja Makronovinih polaznika i korisnika, a ovaj put je tema post.
 

 

 

Kakvo je Vaše mišljenje o postu? Je li nam potreban?

Ako se hranimo kvalitetno, uravnoteženo i cjelovito, nema potrebe za postom, osim ako specifično zdravstveno stanje ne traži suprotno. Uz redovan ritam prehrane kvalitetnim namirnicama, dobro žvakanje povezano s optimalnim disanjem, i nastojanje da zadnji obrok u danu konzumiramo najkasnije u 19 sati, organizam sam obavlja funkcije detoksikacije tijekom noći. On je konstitucijski posložen tako da konzumira hranu u svrhu afirmiranja energije tijela u svakom novom dnevnom ciklusu.
Svakako da postoje i okolnosti u životu kad smo izloženi stagnaciji u organizmu, stvaranju depozita i intoksikaciji. Tada privremeno, kontrolirano i inteligentno upravljani post, može imati smisla. Ako se na njega odlučite, najviše ga smisla ima provoditi u proljeće i to samo ako se osjećate dobro i stabilne energije. Ako osjećate pad energije s dolaskom proljeća, bolje je ne postiti, ili post eventualno pomaknuti za kasnije, kad vam se energija stabilizira.
Post bi trebalo donijeti i osjećaj smirenosti, pa ako se tako ne osjećate, on vjerojatno nije za vas.
Možemo prepoznati nekoliko oblika posta, prvo je izostanak ponekih namirnica (npr. izbacivanje ugljikohidrata ili proteina), drugo je post uz tekućinu uz izostanak krute hrane, a posljednje je post uz specifičnu namirnicu (npr. smeđa riža, kašasti sokovi). Pristup koji imaju pojedine dijete mogu odigrati ulogu u čišćenju organizma, pa prerasti i u životni stil (npr. bezglutenska prehrana, sirovojedstvo itd.), što je stvar individualne prilagodbe.


Koliko se preporučuje konzumiranje sirove hrane u makrobiotičkoj prehrani?

 

Preporučuje se onda kada se radi o osobi koja ima dobro stanje probavnog sustava, ima dovoljno vremena za dugo žvakanje, nije pod stresom, konzumira ekološki uzgojene namirnice (jer u protivnom može doći do unosa neurotoksina) te da živi u prirodi, ima izvorsku vodu i udiše čist zrak. Sve navedeno faktori su koji, što su prisutniji u većem broju, daju veće potvrde o podobnosti takvog prehranjivanja. No, s obzirom na to da ne živimo u idealnim uvjetima, tada znalačko pripremanje hrane predstavlja proces kojim se hrana prilagođava našem psihičkom i fizičkom stanju. Kuhanje je vještina kojom kreiramo “priručni laboratorij”, u kojemu stvaramo i njegujemo organizam. Uvjeti koji traže konzumiranje sirove hrane su svakako ljetne vrućine kada 30 – 40% obroka može činiti sirova hrana, a ostali dio treba biti pažljivo termički obrađen. Osim u slučajevima kad su navedeni uvjeti zadovoljeni, a kad može biti i kompletno sirovojedstvo, pogotovo u vrijeme ručka kad su najviše temperature. Takav obrok balansira naš organizam s okolišnim uvjetima.

 


Koliko se puta u makrobiotičkom pristupu preporučuje žvakati svaki zalogaj?

 

Minimalna preporuka za kvalitetno žvakanje je 35 puta, ali u svrhu iscjeljivanja organizma preporučljivo je više puta – 50, 80 ili više od 100 puta svaki zalogaj. No, ono što je izuzetno važno uz tako temeljito žvakanje je disanje koje mora biti kontinuirano i bez naprezanja. Dugim žvakanjem potiče se izlučivanje pretprobavnih enzima, pH korektora, lubrikanata, hormona, limfocita itd. iz pljuvačkih žlijezda. Sve to definira i adaptira zalogaj u daljnjim procesima probavljanja.

 

 

 

 

 |  Ispis stranice


Tagovi:    
15.5.2021. FACE FITNESS BY MIA
30.6.2021. RAW ZA LJETNI FLOW